„Sretenjski ustav“ – izložba u Gračanici: Važno je bilo i nekada i sada da se najviši pravni akt neguje i čuva

Pedagoški muzej iz Beograda, u saradnji sa Galerijom umetnosti i Domom kulture, priredio je u  Gračanici izložbu „Sretenjski ustav“ autora Aleksandre Milovanović i Filipa Cvetkovića. Postavka ima za cilj da mlade upozna sa istorijskim tekovinama srpske revolucije.

Prvi u nizu srpskih ustava iz 19. veka, donet u Kragujevcu 15. febrara 1835. godine na Sretenje i danas se smatra standardom demokratije i ustavnosti.  Autori postavke „Sretenjski ustav“ 14 glava i 142 člana tadašnjeg najvišeg pravnog akta razvrstali na osamnaest banera.

Pomoćnica direktora Pedagoškog muzeja Aleksandra Milovanović ističe da je i njoj i koautoru postavke bilo važno da posle Beograda izložba bude predstavljena publici na Kosovu i Metohiji.

Pomoćnica direktora Pedagoškog muzeja, Aleksandra Milovanović, foto: Riznica

„Mi smo sa namerom došli da otvorimo izložbu jer u ovim turbulentnim vremenima smatramo važnim da podsetimo šta je bilo nekada značajno, a šta je to značajno i sada, budući da ustav kao najviši pravni akt treba da se poštuje neguje i čuva“, rekla je Molovanovićeva.

Tvorac Sretenjskog ustava Dimitrije Davidović sačinio ga je po uzoru na Ustav Francuske iz 1791, ustavne povelje iz 1814. i 1830. te ustaav Belgije iz 1831. godine. Poznati francuski slavista Siprijan Rober, za ono vreme, veoma liberalni, pravni akt okarakterisao je kao francuski rasad u turskoj šumi. Važno je da se mladi interesuju za značjane istorijske činjenice i datume iz naše bogate istorije podseća koautor izložbe Filip Cvetković.

„Kada pogledamo ovo i jeste jedan stručni rad ali prikazan na zanimljiviji način, to bi za današnje mlade generacije trebalo da bude primamljivije, a naša ideja je da ih okupimo kako bi više posećivali ustanove kulture“, kaže Cvetković.

Koautor izložbe „Sretenjski ustav“, Filip Cvetković, foto: Riznica

Iako je donet od Velike narodne skupštine i zakletvom potvrđen od kneza Miloša Obrenovića Sretenjski ustav je posle samo 55 dana, pod pritiskom velikih feudalnih sila suspendovan. Težnju za ukidanjem feudalnih odnosa, izgradnju građanskog društva i zaokurživanje nacionalne ideje nije bilo moguće zaustaviti tvrdi istoričar Aleksandar Gudžić.

Foto: Riznica

„Srpski narod je u svoj revolucionarni preobražaj početkom 19, veka ušao kada Evropu drmaju revolucije koje su imale da reše dva osnova pitanja: da ukinu feudalne odnose, stvore uslove za izgradnju građanskog društva ali i reše nacionalno pitanje. Oba pitanja je pokrenuo Prvi i Drugi srpski ustanak – srpska revolucija. Pitanje feudalizma je uzdrmano samom revolucijom da bi Sretenjskim ustavom ono bilo konačno ukinuto što je jedna tekovina tog ustava“, rekao je Gudžić.  

Ideja priređivača je da programske sadržaje ovakvog formata predstave učenicima osnovnih i srednjih škola. Posle Gračanice, postavka je seli u Kosovsku Mitrovicu i dalje u Budimpeštu.

I. Miljković  

Povezani članci

Back to top button