Stanislav Kojić uoči promocije monografije „Novo Brdo sa okolinom“: Nastavljam tamo gde je stao Atanasije Urošević

Ako je ljubav prema zavičaju definicija za patriotizam, onda je rodoljublje koje se vezuje za stvaralaštvo Stanislava Kojića aksiom koji je sam po sebi tačan te je njegovo dalje dokazivanje suvišno.  

Da voli rodnu grudu i kraj iz koga je ponikao dokazao je sa čak 13 monografija u kojima je ispisao ljubav prema rodu, jeziku, običajima, kulturi, politici, sportu, biljnom i životinjskom svetu. Ne smeta mu što ga nazivaju popisivačem Kosovskog Pomoravlja, naprotiv, on se time ponosi dok nastavlja da korača stopama čuvenog geografa, antropogeografa i entolga iz ovih krajeva Atanasija Uroševića.

Uoči promocije naučno-istraživačkog rada pretočenog u monografiju „Novo Brdo sa okolinom“, intervju sa Stanislavom Kojićem započinjemo u jednoj od gračaničkih kafana. Obojica smo se složili da i novinari i književnici taj ambijent najprijatnije doživljavaju.

  • Nakon monografije o selima iz okolini Vitine i Gnjilana na red je došao i u novobrdski kraj. Siguran sam da si se ponovo našao pred velikim izazovom i da nije bilo jednostavno sakupiti sve podatke. Koliko si dugo radio na terenu? Na svakoj stranici nove monografije uočava se uložen trud i mnogo prepešačenog terena.

Bezmalo pet godina sam na terenu Novog Brda i tu sam prikupio ogromnu građu koja je predstavljena u monografiji „Novo Brdo sa okolinom“. Proteklih godina ja sam temeljno radio na ovoj monografiji, obuhvatio sam vremensku period od blizu 800 godina kao i sva sela koja su pripadala staroj opštini Novo Brdo. Obuhvatio sam i sve rodoslove. Istraživao sam sve što je interesantno iz oblasti istorije, tradicije, kulture, geografije, prosvete, zdravstva, ali sam se osvrnuo i na arheologiju, arhitekturu, sport i sve što je od životnog značajan za ovu sredinu. Mogu, bez ustezanja da kažem da prvi put imamo sveobuhvatni sadržaj koji je vezan za opštinu Novo Brdo. Ovo je u neku ruku enciklopedija Novog Brda za period od 800 godina u kojoj svako može da pronađe deo sebe i institucija koje su postojale od srednjeg vek pa sve do naših dana.

Foto: Riznoca
  • Posle Atanasija Uroševića, a pre tebe, da li se još neko usudio da na ovaj način istraži i piše o Novom Brdu i okolni i o selima iz okoline Gnjilana?  

Na žalost, niko posle Atanasija Uroševića nije radio ovaj posao. On je ovo radio u periodu od 1920. – 1930. godine na području Gornje i Donje Morave i Novobrdske Krive Reke, odnosno Kosovskog Pomoravlja. Eto, posle gotovo 90 godina ja se bavim ovim istraživanjima i nastavljam tamo gde je profesor Urošević stao jer on je ujedno meni bio i uzor ali i povod odradim prikaz stanja na terenu posle bezmalo jednog veka.

Plodotvoran autor

Istraživačkom delatnošću Stanislav Kojić se bavi više od trideset godina. Počeo je kao student, a sa završetkom studija 90 godina intenzivno je sakupljao podatke o flori i faunu Gornje Morave gde je u knjizi „Biogeografija Gornje Morave“ zabeležio više od 1 300 vrsta biljnog i životinjskog sveta. Kao direktor Osnovne škole uradio je monografiju škole u Vrbovcu sa okolinom, a 2010. godine napisao je monografiju „Klokot sa okolinom“. Dve godine kasnije, iz štampe izlazi nova monografija „Parteš i Partešani“ koja je nastala koautorski sa Vladimirom Stojanovićem. Monografiju „Koretište i njegova tradicija“ napisao je 2013. godine nakon čega se ređaju monografije: „Stanišor, Draganac i Gornji Makreš“ – 2014. godine, Epitafa Kosova i Metohije „Duše s mirisom bosiljka“ – 2015. godine; „Donja Budriga i Cernica“ – monografija, 2016. godine. Godine 2017. iz štampe izlazi nova monografija „U senci kosovskih božura“ koja se odnosi na sela Šilovo, Kmetovce i Vrbica; Monografija „Niz žubor Šaranske reke“ u kojoj su obuhvaćena sela Poneš, Paralovo, Gornji Livoč i Labljane izlazi 2018. godine. Monografija „Vek Gimnazije u Gnjilanu 1920. – 2020. izlazi povodom značajnog jubileja te škole, a prošle godine je povodom 50 godina tehničke škole u Vitini štampana Kojićeva monografija „Tehnička škola Vitina 1971.– 2021. godine.

Mnoge moje monografije koriste i studenti i profesori kao izvor za svoje naučne radove

  • Na ovom terenu pune 22. godine svedočimo odsustvo države. Pod tim, između ostalog, podrazumevam da zvanično nije odrađen popis da stanovništva posle rata. Znamo da je su Srbi  popis koji su organizovale kosovske institucije 2011. godine bojkotovali. Deceniju pre toga su Albanci bojkotovali srpske popisivače, tako da to ide u prilog tvrdnji da je tvoja monografija vredna i pokazuje koliko si ti imao zahtevan posao, koliko si možda nekima olakšao posao, jer se pred nama osim monografije, koja predstavlja značajan naučno- istraživački rad, nalazi i vredan dokument.

Mnogi me i doživljavaju kao popisivača Kosovskog Pomoravljajer u svojim knjigama obuhvatam i statističke podatke o migraciji stanovništva u svim selima koje sam obrađivaoi kroz literaturu.    Koristio sam se podacima iz oblasti Brankovića iz 1455. godine pa sve do zvaničnog popisa iz 1981. i nezvaničnim podacima iz 1991. zatim 2001. i 2011. godine. Statistika nije sasvim pouzdana, a kao što znamo mnogi se nisu popisivali i svojevremeno su Albanci bojkotovali popis 1991. godine, a kasnije Srbi nisu želeli da se popišu kada su Albanci organizovali svoj popis. U neku ruku ja sam evidentirao sve članove porodica, imam i tabelarni pregled iseljavanja, zatim navode gde koja porodica i sa koliko članova živi, kada su iseljeni.  Mogu slobodno da kažem da će ova knjiga biti dragoceni dokument mnogima, a da navedem činjenicu da od 13 monografija koje sam do sada napisao, sve do jedne su zastupljene na sajtu Akademija te ih  mnogi studenti i profesori koriste kao izvornu literaturu u radu.

  • Evidentno je da se u proteklih 10 godina mnogo promenila demografska struktura na teritoriji opštine Novo Brdo, tamo su uglavnom staračka domaćinstva, naslednici koji su se odselili vraćaju se kako bi imanja prodali Albancima, mladi  odlaze, takvo stanje beleže novinari. Šta ste vi uočili?  Pet godina ste na terenu i da li se slika opštine Novo Brdo, onda kad ste započeli istraživanje, razlikuje od slike koji imamo na kraju istraživanja?

Dramatične su promene u novobrdskoj opštini, a naročito sa formiranjem nove opštine (prema planu Martija Ahtisarija o decentralizaciji – prim aut.) Upravo ta zapažanja koja sam ja izneo konstatovao je i publicista i novinar Đorđe Jevtić koji je napisao u  recenziju da je knjiga dokazni materijal za istoriju i za nacionalnu odgovornost. S obzirom na to da imamo paralelno dve institucije sistema, a da se broj Srba alarmantno smanjuje to je zabrinjavajuća statistika za ovo područje.

  • Ne poznajemo se dugo ali predosećam da ovo nije sve od tebe, da se nećeš zaustaviti kod monografije „Novo brdo sa okolinom“?

Prvo bih želeo da pozovem vaše čitaoce, a posebno one koji žive na teritoriji opštine Novo Brdo da u ponedeljak 20. juna u 18 časova dođu na promociju monografije „Novo Brdo sa okolinom“. Promocija će se održati u Kulturno – prosvetnom centru „Božidar Mitrović Šandor“ u Šilovu u okviru „Vidovdanskih svečanosti“ i biće to prilika da oni koji su zainteresovani pitaju šta ih zanima u vezi knjige i istraživanja ili da kupe knjigu po promotivnoj ceni.

Mogu sada slobodno da najavim i to da je u pripremi monografija koja se odnosi na osnovne škole gnjilanskog sreza za period od 1919. do 1941. godine. Nadam se da će ona tehnički biti spremna za štampu posle Nove godine. To nije sve, radim i na novoj monografiji „Kusce nekada i sada“, a pripremam i monografiju o Gimnaziji u Kosovskoj Kamenici koja za dve godine obeležava jubilej 60 godina rada, eto to je za sada to… i daće Bog…  (smeh)

Foto: Riznca

BIOGRAFIJA

Stanislav Kojić je rođen 1964. godine u Vitini, sa porodicom živi i radu u Vrbovcu. Diplomirao je prirodno – matematički fakultetu u Prištini i radno je angažovan u prosveti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj naučno istraživački rad. Novinarstvom se bavio u periodu od 1989. – 1991. godine kada je bio dopisnik Radio Prištine iz Vitine, a i danas piše za brojne časopise i portale i sarađuje sa medijskim kućama.

Ivan Miljković

Povezani članci

Back to top button