Usud traganja za slobodom – 330 godina od velike seobe Srba

Da je ideja jednog novosadskog udruženja realizovana, sada bi u Sremskim Karlovcima stajao monumentalni spomenik patrijarhu Arseniju Trećem Čarnojeviću u čast značajne godišnjice – 330 godina od velike Seobe Srba, piše Politika u današnjem izdanju.

Pandemija korone, koja je paralisala svet, može da bude opravdanje za izostanak eventualne svečane manifestacije, ali ne i za propuštenu priliku da se u prigodnom trenutku, u verovatno najdelikatnijem mestu, podigne beleg predvodniku Seobe, događaja koji je u mnogome uslovio  dalji tok srpske istorije. I – treba li naglašavati – znatno izmenio geografiju srpskih prostora. Ako neko uopšte oseća potrebu da se opravdava.

Da Matica srpska nije u maju priredila elektronsku izložbu u znak obeležavanja ove godišnjice (koju su, opet, mediji jedva primetili) verovatno bi cela godina prošla bez ikakvog znamenja i pomena o događaju iz 1690. godine koji je, posle svih srpskih seoba kroz vekove do današnjih dana, jedini ostao urezan do današnjih dana, u nacionalnom pamćenju kao Velika seoba. Čak i u konkurenciji druge seobe Srba, pod Arsenijem Jovanovićem Šakabentom pola veka kasnije.

Udruženje „Nju spark“ u julu prošle godine iniciralo je podizanje spomenika znamenitom patrijarhu srpskom, a kao lokacija odabrani su Sremski Karlovci, jer je od seobe Srba pa do 19. veka taj gradić ispod Stražilova bio centar srpske duhovnosti.

(izvor:Politika)

Povezani članci

Back to top button