Zagledani u čipove i zavere

Kovid -19 i 5G mreža su teme koja nas bombarduje svakodnevno na svim nivoima, osobito na društvenim mrežama. Reakcija javnosti kreće se od paničnog straha do potpunog ignorisanja. Kako se postaviti prema ovoj informativnoj pošasti?

Ako smo usredsređeni na globalne procese koji su van naše kontrole, to nam skreće um od najvažnijih pitanja. Kako se pravilno moliti? Kako izgraditi naš odnos sa Bogom? Kako izbeći suđenje ljudima? Ovo su pitanja koja bismo trebali da postavimo, jer to je nešto što možemo da kontrolišemo.

Pre nego što sam postao sveštenik, diplomirao sam na odeljenju eksperimentalne i teorijske fizike Moskovskog instituta za inženjerstvo i fiziku, tako da ću pokušati da objasnim ideje koje stoje iza tečnih čipova i kula 5G, prvo sa tehničkog, a zatim sa duhovnog stanovišta.

Dobra vest br. 1: „Tečni čip“ je pogrešan naziv. Čip ima čvrstu silicijumsku strukturu i jednostavno ne može da bude tečan u tipičnom značenju reči. Ono što se zapravo odnosi su kvantne tačkice ili kvantni senzori. Sklop kvantnih tačaka može se postaviti u koloidnu kapsulu. Dakle, sveprisutni „tečni čip“ nije ništa drugo do koloidna kapsula sa kvantnim tačkama.

Dobra vest br. 2: Tehnički, ovaj „tečni čip“ ne može funkcionisati kao kontroler. Prema javno dostupnim naučnim podacima, istraživanje kvantnih tačaka nastavlja se od 1998. godine, dostižući vrhunac u 2008-2013. Kasnije, zabrinute kako konkurenti mogu da ukradu njihove izume, kompanije su prestale da objavljuju bilo kakve informacije o svojim otkrićima na ovom polju. Inovacija se zasniva na ideji da pod određenim uslovima kvantna tačka, ovaj nano-objekt, počinje da svetli, ali je taj sjaj neprimetan za ljudsko oko. Ova tehnologija je prvenstveno razvijena u medicinske svrhe, poput dijagnostike autoimunih poremećaja i lečenja raka. Umesto da obeleže ceo tumor, kvantne tačkice mogu se koristiti za precizno obeležavanje ćelija raka, što omogućava ciljano lečenje. Drugim rečima, ovo je način obeležavanja predmeta bilo koje veličine. Naglašavam da se objekt može obeležiti, ali ne i kontrolisati.

Ova tehnologija koja je u početku razvijena u medicinske svrhe, sada se komercijalizuje. Patent sa zastrašujućim brojem 060606, koji je posebno registrovan nakon što je Bil Gets već napustio Microsoft, opisuje kako se kvantne tačke mogu koristiti za nadgledanje dozvoljenih i zabranjenih aktivnosti. Na primer, ova tehnologija se može koristiti za proveru da li ljudi gledaju propisane emisije ili vode zdrav način života. To je neka vrsta uređaja za praćenje. Iako je praćenje važno pitanje, u tome nema ništa mistično.

Dobra vest br. 3: Ovi takozvani „tečni čipovi“ nemaju nikakve veze sa radio-emisijama. Prema javno dostupnim podacima naučnih istraživanja, tehnologija 5G ne može se koristiti za rad sa ovim tačkicama. UHF opseg koji se koristi u 5G ne koristi tečni čip. 5G mreže i tečni čipovi koriste dve različite frekvencije i nemaju ništa zajedničko.

Pa, kako izgledaju kule 5G u ovoj priči?

Kineska kompanija pobedila je na tenderu za ugradnju baznih elektronskih stanica širom sveta, a SAD se to nije svidelo. Amerika je pokrenula glasine da će čovečanstvo biti kontrolisano putem 5G mreže i čipova. Verujem da je ova glasina bila vođena intenzivnom konkurencijom između dve tehnološki napredne zemlje: države se nisu htele osloboditi kula, već su želele da ih naprave same.

G tehnologija zaista može biti štetna za ljude jer uključuje emisiju mikrotalasa (baš kao mikrotalasna rerna). Međutim, to može biti štetno samo ljudima koji duže vrijeme budu u neposrednoj blizini kula. Svaka emisija predstavlja značajan rizik po životnu sredinu, a naučnici pokušavaju da razreše takva pitanja razvijanjem optimalnih rešenja za ljude. Ipak, stari Rimljani su gradili svoje akvadukte olovnim cevima, a Ruskinje su na obraze nanosile rumenilo koje sadrži živu. U prodavaonicama obuće nekada su bile rendgenske mašine za postavljanje cipela (pedoskopi), dok je DDT nekada bio izbor pesticida koji se koristi u vrtićima. Čovečanstvo je uvek bilo suočeno sa problemom odmeravanja koristi i rizika povezanih sa sopstvenim dostignućima.

Da li bi trebalo da govorimo protiv ovoga? Siguran sam da nemamo pravo da odustanemo od tehnoloških inovacija. Razvoj tehnologija je objektivan proces koji će se nastaviti bez obzira da li nam se sviđa ili ne. Kao hrišćani, moramo shvatiti da je, nakon prvobitnog greha, čovekova priroda grešna, pa svako dostignuće može biti i blagodat i pad. Nuklearna tehnologija može se koristiti za izgradnju nuklearnih elektrana ili pravljenje bombi. Sve zavisi od namera ljudi.

Crkva je uvek bila oprezna da se digitalne tehnologije ne bi koristile protiv interesa ljudi, priznajući da se one u konačnici mogu koristiti za potpunu kontrolu nad ljudima. Ovo pitanje je tema razgovora u Crkvi još od episkopskog saveta 2000. godine, još kad je Aleksej II bio patrijarh Rusije. O pitanju bar kodova raspravljalo se na tom Savetu prvi put. Svaki put kada se postavi ovo pitanje, Crkva poziva vlasti na ozbiljniji i odgovorniji pristup pronalaženju rešenja.

Možemo takozvane tekuće čipove smatrati potencijalno opasnom tehnologijom, jer kao što sam napomenuo ranije mogu postojati različiti pristupi njihovoj primeni. Da, svi imamo stvarne brige o digitalnim tehnologijama, ali nije dobro da naše duše pribegavaju teorijama zavere. Mislim da nas još čekaju ozbiljni globalni šokovi, ali pošto verujem u Boga i znam malo istorije, mislim da to čovečanstvo može da podnese. Na koje reči često nailazimo u Novom zavetu? „Ne boj se“.

„Ne boj se“ ne znači da bismo trebali učiniti nešto glupo. Moramo imati globalnu perspektivu na zavet koji nam je dao Bog: ne bismo se trebali bojati kušnje i nevolje u svakodnevnom životu, jer je Bog sa nama. Usredsređenost na čipove i globalne zavere odvraćaju nas od glavnih problema. Ako smo usredsređeni na globalne procese koji su van naše kontrole, to nam skreće um od najvažnijih pitanja. Kako se pravilno moliti? Kako izgraditi naš odnos sa Bogom? Kako izbeći suđenje ljudima? Ovo su pitanja koja bismo trebali da postavimo, jer to je nešto što možemo da kontrolišemo.

Mnogi ljudi povezuju iznenada sveprisutne tečne čipove sa dolaskom antihrista. Međutim, ako pregledamo našu istoriju, videćemo da su ljudi povezivali poslednja vremena sa mnogim događajima. Prvo su ljudi mislili da se bliže krajnja vremena kada je pao Jerusalim, a Hram uništen. Šta su hrišćani u Rimu morali da misle kada im je grad pao? Tada je pao Carigrad, a Aja Sofija je pretvorena u džamiju. Šta je sa revolucijom 1917. godine? U jeku pogubljenja Carske porodice, uništavanja crkava i masovnih ubistava sveštenika, mnogi su mislili da je dolazak antihrista neminovan. Lično se sećam da su raspad Sovjetskog Saveza i posle toga globalne transformacije mnogi smatrali „krajnjim vremenima“.

Moramo shvatiti da je tumačenje Apokalipse veoma komplikovana stvar. Postoji dobar razlog zašto je ova knjiga jedina koja se ne čita tokom Liturgije. Izuzetno je alegoričan. Tumačenje Apokalipse u odnosu na današnji dan je poput pokušaja da se Hekameron, priča o stvaranju sveta za šest dana, protumači u smislu moderne kosmologije ili antropogeneze. Jezik biblijskog heksamerona i jezik savremene nauke su previše različiti i teško ih je pomiriti. Jezik apokalipse je takođe vrlo figurativan i verujem da ne bismo trebali da pokušavamo da nađemo direktne reference na moderni dan.

Govoreći o antihristu i „znaku zveri“, moramo se setiti najvažnijeg: kada dostignemo krajnja vremena, problem će biti sa svesnim i voljnim obožavanjem zla. Nijedna marka koja je tajno nalepljena na vas ne može biti antihristov znak, jer morate znati šta je to i svesno prihvatiti. Samo tada će imati ikakvo duhovno značenje.

Strahovi u vezi sa digitalnom tehnologijom su sasvim razumni, jer u pogrešnim rukama ove tehnologije mogu pomoći nekome da stekne potpunu kontrolu nad ljudima. Ali želim ponoviti da se tehnološki napredak ne može proizvoljno zaustaviti, jer ga pokreće globalna konkurencija. Bilo koja ozbiljna promena i strah od nepoznatog mogu naterati ljude da vide znakove „kraja sveta“. Pitanje je: „Šta da radimo u vezi s tim?“ Mislim da bismo se trebali voditi rečima Besede na Gori, koje su naizgled bile izrečene o nečemu drugom: „Ne uzimajte, dakle, probleme sutrašnjice: jer će sutra misliti o stvarima za sebe. Dovoljno je svakom danu zla svoga.“ (Mt 6,34) Tada je Bog rekao: „Evo ptica nebeskih; niti seju, niti žanjeju, niti skupljaju u staje; ipak ih vaš nebeski otac hrani. Zar niste mnogo bolji od njih?“ (Matej 6:26)

To ne znači da bismo trebali napustiti posao i skrivati se u šumama. To ne znači da treba zatvoriti oči i pretvarati se da nas stvari koje se dešavaju u svetu ne tiču. Ne treba se bojati, jer se uzdamo u Božju volju. I dalje moramo da gledamo, vidimo i razmišljamo – ali to nas ne bi trebalo sprečiti da sejemo i žanjemo.

Sveštenik Maksim Pervozvanski

Izvor
Prijatelji Božji.kom

Povezani članci

Povezano
Close
Back to top button