Veliki petak – dan stradanja
Danas je Veliki petak, dan kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, žrtvujući se za sve ljude. Veliki petak najtužniji je dan u hrišćanstvu. Mnogi danas ne jedu ništa, ili samo hleb i vodu.
Na Veliki petak stradao je na krstu Isus iz Nazareta, Bog i čovek. U pravoslavnim hramovima, na večernjim bogosluženjima na ovaj dan obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji simbolično predstavlja Hristov grob, iznosi plaštanica.
Iznošenje plaštanice u manastiru Gračanica biće obavljeno u 15 časova.
Tri puta se, uz zvuke klepala, obilazi oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara. Dan se provodi u tihovanju i molitvi.
Zaustavljaju se svi poslovi u kući i polju, najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svesne žrtve.
Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća, čuva se na posebnom mestu da se ne razbije. Pripisuju mu se posebna svojstva – lekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila…
Ko ne stigne danas, može da oboji jaja i sutra, pre sunca.
Danas se strogo strogo posti, ko može, ne jede ništa, drugi samo suvi hleb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.
Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, ako je toplo i sunčano očekuje se veliki rod voća.




