
Dokumentarci o profesoru Kostiću i srpskim logorašima u Norveškoj prikazani završnici Vidovdanskih svečanosti
Dokumentarni film „Deset godina od smrti prof. dr Slobodana Kostića“, u produkciji RTV Puls iz Šilova ali i kraća verzija dokumentarca „Logor smrti u Karašjoku – priča o žrtvama i dobrim pomagačima“ u režiji Knuta Fluvika Toresena iz Norveške prikazani su u završnici programa Vidovdanskih svečanosti u Velikom Ropotovu kod Gnjilana.
„Logor smrti u Karašjoku“ je dokumentarac nastao po motivima Fluvikove knjige „Put u Norvešku smrt“ za čiju su produkciju bili zaduženi Kjetli Palmkvist i Branko Dimović – Dimeski iz Gnjilana na radu u Norveškoj.
U filmu o liku i delu profesora doktora Slobodana Kostića, rodom iz Rečana kod Kosovske Kamenice, govorili su njegova supruga Vesna Kostić ali i bliski prijatelji poput starešine crkve Sv. Marka u Beogradu oca Trajana Kojića, prof. dr Dragomira Kostića, publiciste Đorđa Jevtića, književnika Živojina Rakočevića, pesnika Srećka Simića, publiciste Stanislava Kojića, lekara Milorada Todorovića, i bivše studentkinje Branke Milenković.

Kosovsko metohijsku premijeru, iste večeri, doživeo je i norveški dokumentarac o stravičnim zločinima nad Srbima u Norveškoj za vreme Drugog svetskog rata.
Producent filma Branko Dimović – Dimeski je između ostalog rekao da je tokom rada na filmu ekipa obišla mnoge arhive u Nemačkoj, Norveškoj i Srbiji.
„Ambasador Republike Srbije u Kraljevini Norveškoj kao o Ministarstvo odbrane Kraljevine Norveške dali su punu podršku u pripremi filma. O genocidu nad srpskim narodom u Norveškoj dugo se ćutalo, a tamo je odvedeno i 120-oro srpske dece, od kojih je 32-oje izgubilo živote – najmlađi je imao 13 godina“, naglasio je Dimeski dodajući da je snimanjem ovog dokumentarca u široj javnosti obelodanjena istina o ovim zločinima.
Pre nekoliko dana u Norveškoj je obeleženo i 80 godina od stradanja Srba u toj zemlji. Na ovom obeležavanju prisustvovao je i ambasador Srbije Dragan Petković, kao i ambasadori i zvaničnici drugih država.
Muziku za film odsvirao je Nikola Mitić iz Šilova, a komponovao je devetogodišnji Andrej Stojanović. Doprinos su dali glumica Prištinskog narodnog pozorišta rodom iz Gnjilana Jasmina Stoiljković, kao i monasi manastira Draganca, i mnogi drugi.
Brojni kadrovi snimani su u logoru „Crveni krst“ u Nišu, u Beogradu i na lokacijama u Norveškoj.
U filmu govore svedoci – nekadašnji zarobljenici iz bivše Jugoslavije i njihovi potomci, kao i svedoci iz Norveške. Tužna i potresna svedočanstva preživelih logoraša okosnica su filma, istorijske činjenice takođe, što dokumentarac u nekim delovima čine bolnim za gledanje.
„Film donosi priču o genocidu nad 4.050 logoraša sa Balkana, koji su korišćeni kao robovi za gradnju puteva, fabrika i drugih objekat, a na kraju svi pobijeni. Srbi su bili u 95% logoraša. U Norveškoj je poginulo ili ubijeno 2.398 ljudi.

Norveški dokumentarac premijerno će biti prikazan na Filmskom festivalu u Nišu 25. avgusta ove godine, a potom u Beogradu, kao i u Gračanici i na TV Prva i TV Puls iz Šilova“.
Publicista iz Kosovskog Pomoravlja Stanislav Kojić naglasio je da je značajno to što se razotkriva istina o stradanju srpskih logoraša i što se na adekvatan način obeležilo osam decenija od stradanja logoraša u Norveškoj i što su im obnovljena spomen obeležja.
Kojić je podsetio na nedavno osnovano Udruženje srpsko-norveškog prijateljstva u Nišu, koje će doprineti jačanju prijateljskih veza između Srba i Norvežana, kako je istakao to je poduhvat zemljaka Branka Dimovića Dimeskog, koji daje nesebičan doprinos razvoju prijateljskih veza ali i opštoj informisanosti Srba u dijaspori i zemlji.
Dimeski, navodi Kojić, izveštava o najznačajnijim događajima u časopisu „Serbvikmagazin“ i „Istorija Srba“, ukazujući na značaj slobode i doprinos koji su dali naši preci za oslobođenje od okupatora.
Projekciji i Velikom Ropotovu prisustvovali su monasi iz Draganca, paroh u Ropotovu Aleksandar Zafirović, zamenik direktora Kancelarije za KiM Borislav Tajić, predsednica Privremenog organa za Kosovsku Kamenicu Tanja Aksić, Srđan Nikolić – predstavnik opštine Vitina kao i drugi zvaničnici i mnogobrojni gosti.
Stanislav Kojić



