Jannah Theme License is not validated, Go to the theme options page to validate the license, You need a single license for each domain name.

„Mihajlo Kijametović, učitelj i nacionalni radnik“ – promocija knjige memoara

„Život i rad Mihajla Kijametovića učitelja i nacionalnog radnika“ (1882-1961) predstavljanje knjiga memoara u izdanju Arhiva Kosova i Metohije, održaće u petak 03. 10. 2025. godine u 18 časova u Galeriji Doma kulture u Gračanici.

Spise Mihajla Kijametovića priredili su stručnjaci Arhiva, a nastali su kao potreba da se istraživači i stručna javnost upoznaju sa zapisima koji osvetljavaju segmente nacionalne istorije s kraja XIX i početka XX veka. 

 „Memoari Mihajla Kijametovića predstavljaju autentično svedočanstvo učitelja, obaveštajca i državnog službenika čiji je višedecenijski angažman obuhvatao ne samo prosvetni i kulturni rad već i učešće u političkom i društvenom životu na Kosovu i Metohiji u prve tri decenije 20. veka“ – zapisala je u recenziji knjige dr Biljana Vučetić, naučni savetnik na Istorijskom institutu u Beogradu.

Prof. dr Miloš Jagodić, sa katedre za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u recenziji knjige ističe da su memoari Mihajla Kijametovića „Prvi narativni izvor o konspirativnom radu vojske, Narodne odbrane i Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije u Staroj Srbiji u četvorogodišnjem periodu pre Prvog balkanskog rata.“

 „Kijametovićev rukopis obiluje mnogim prilično detaljnim opisima događaja, koji se na sreću mogu pratiti, a autorovi iskazi kontrolisati arhivskom građom. Za nauku su pritom najdragoceniji delovi teksta koji se odnose na rad Odbora za narodnu odbranu u Staroj Srbiji između 1908. i 1912. i zagranične aktivnosti graničnih oficira 1911-1912, jer se radi o konspirativnim aktivnostima, koje su često vršene u strogoj tajnosti, pri čemu su neretko iskazi poverenika i agenata bili usmeni ili uništavani“, zaključuje prof. dr Uroš Šešum sa Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na promociji će govoriti priređivači Marko Marković i Nemanja Dimitrijević, kao i istoričar Aleksandar Gudžić.

Povezani članci

Back to top button