Politička kriza na Kosovu i Metohiji – Izbori bez rešenja, Samoopredeljenje izbegava odgovornost
Predstojeći parlamentarni izbori na Kosovu i Metohiji, treći u poslednjih 15 meseci, potvrda su duboke političke krize koja traje skoro dve godine. KiM se nalazi u stanju konstantne predizborne kampanje, što generiše nestabilnost na svim nivoima vlasti, dok vladajuće Samoopredeljenje koristi poziciju tehničke vlade kako bi izbeglo odgovornost i pritiske međunarodne zajednice.
Govoreći o razlozima za ponovni izlazak na birališta, programski direktor Centra za zastupanje demokratske alternative Aleksandar Rapajić istakao je, u emisiji Prvog programa Radio Beograda „U središtu pažnje“, da Samoopredeljenje namerno bira ovakav put.
„To je za Samoopredeljenje, a posebno za Aljbina Kurtija, jedna komotna pozicija gde u suštini troši budžet, ima sve one prednosti vladajuće stranke, a s druge strane izbegava bilo kakvu odgovornost, jer uvek se vadi na to da je tehnička vlada“, ocenjuje Rapajić.
Dodaje da bi izbor predsednika bio moguć da je ponuđena nepartijska ličnost iz sfere obrazovanja ili kulture, ali da Samoopredeljenju u ovom trenutku jedino odgovaraju izbori, dok opozicione stranke poput LDK i stranke Ramuša Haradinaja na njih idu nerado zbog pada rejtinga.
Uloga Vjose Osmani i odnos prema opoziciji
Komentarišući ulogu dosadašnje predsednice Vjose Osmani, Rapajić navodi da je ona bila „samo produžena ruka Samoopredeljenja i Vlade“.
Iako se u javnosti pominje kao potencijalni takmac Kurtiju, on smatra da ona nema veliku političku težinu.
„Vjosa Osmani je jedna u nizu političarki koju je Aljbin Kurti angažovao u jednom trenutku jer mu je bila potrebna i onda prekinuo saradnju sa njom. Ne verujem da je ona toliko bitna figura koja može nešto veliko doneti, prevashodno zato što nema neku politiku iza koje stoji“, navodi Rapajić.
Pritisak na srpsku zajednicu i borba za mandate
Posebno zabrinjava odnos privremenih institucija prema srpskoj zajednici. Centralna izborna komisija u Prištini ograničila je učešće Srpske liste u opštinskim izbornim komisijama, što se tumači kao pokušaj potpunog istiskivanja ove partije iz izbornog procesa.
Rapajić ukazuje na opasan narativ koji forsira vladajuća stranka, a koji se direktno reflektuje na bezbednost Srba: „Samoopredeljenje drži tu nacionalnu temu i, nažalost, fokus te albanske nacionalne teme je srpska zajednica i, na neki način, kako joj oduzeti što je više moguće prava.“
Programski direktor Centra za zastupanje demokratske alternative upozorava da se svaka kritika opozicije ili medija u Prištini saseca optužbama za saradnju sa Beogradom.
„Srpska zajednica se okrivljuje bukvalno za sve – od nedostatka ekonomskog razvoja do sankcija EU. To jača antisrpski narativ, što naposletku dovodi do veće nesigurnosti“, ističe Rapajić.
Prognoze: Pat pozicija se nastavlja?
Od predstojećih izbora ne očekuju se značajnije promene u odnosu snaga. Ukoliko se ne promeni volja Samoopredeljenja ili ne dođe do jačeg pritiska međunarodne zajednice, koji trenutno izostaje, Kosovo i Metohija bi mogla ostati u krugu neprekidnih izbornih ciklusa.
„Ukoliko nastave sa ovom idejom da idemo u izborne procese, mislim da novi izbori neće doneti apsolutno ništa, nego ćemo verovatno ići na još neke sledeće izbore za tri, četiri ili pet meseci ponovo. Ja ne očekujem ništa bolje posle izbora“, zaključuje Rapajić.
Glavna politička borba u srpskim sredinama vodiće se oko deset garantovanih mandata, gde će, prema očekivanjima, vlast u Prištini ponovo pokušati da kroz podršku lojalnim kandidatima, poput stranke Nenada Rašića, marginalizuje uticaj Srpske liste, zaključio je u emisiji Prvog programa Radio Beograda „U središtu pažnje“ programski direktor Centra za zastupanje demokratske alternative Aleksandar Rapajić.
(Radio Beograd 1)



