Jannah Theme License is not validated, Go to the theme options page to validate the license, You need a single license for each domain name.

Preminuo papa Franja

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja preminuo je u 89. godini, saopštio je Vatikan je u video-saopštenju.

Papa Franja preminuo je dan nakon proslave Uskrsa na kome prvi put od početka papinstva nije držao misu.

„Draga braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim da je preminuo naš sveti otac Franja“, saopštio je kardinal Kevin Farel na vatikanskoj televiziji.

U objavi Vatikana napisano je da se „jutros u 7:35 rimski biskup Franja vratio u kuću Očevu“.

U februaru papa je primljen u rimsku bolnicu Gemeli nakon što je nekoliko dana imao poteškoća sa disanjem. Tokom višenedeljnog boravka u bolnici papa je imao nekoliko kriza disanja, a prema saopšteu lekara lečen je od obostrane upale pluća.

Horhe Mario Bergoljo bio je prvi papa iz Jezuitskog reda, prvi iz Južne Amerike i sa Južne hemisfere i prvi rođen ili odrastao van Evrope od sirijskog pape Grgura III iz 8. veka.

Rođen u Buenos Ajresu u Argentini, Bergoljo je bio inspirisan da se pridruži jezuitima 1958. godine nakon oporavka od teške bolesti. 

Bolovao je od teške respiratorne infekcije zbog koje mu je uklonjen deo plućnog krila. Kasnije se prisećao da mu je medicinska sestra spasila život, odlučivši da udvostruči dozu lekova koje je primao.

Za katoličkog sveštenika rukopoložen je 1969. godine a od 1973. do 1979. obavqao je dužnost jezuitskog provincijskog starešine u Argentini.

Postao je nadbiskup Buenos Ajresa 1998. godine, a papa Jovan Pavle Drugi ga je proglasio kardinalom 2001. godine.

Predvodio je argentinsku crkvu tokom nemira u Argentini u decembru 2001. godine a administracije Nestora Kirhnera i Kristine Fernandez de Kiršner smatrale su ga političkim rivalom.

Nakon ostavke pape Benedikta Šesnaestog 28. februara 2013. godine, papska konklava je 13. marta izabrala Bergolja za njegovog naslednika.

Papa Franja i pitanje beatifikacije Stepinca

Papa Franja je osporio zahtev iz Zagreba da se kardinal Alojzije Stepinac proglasi svecem bez dublje provere njegovog lika i dela.

Zato je osonovana mešovita komisija od predstavnika SPC i i Rimokatoličke crkve o ulozi kardinala Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata.

Jednom prilikom 2019. godine. novinaru HRT-a papa Franja je rekao da ne zna čemu bi služilo proglašenje za Stepinca sveca ako istina o njemu nije jasna.

Ocenio je da u procesu kanonizacije postoje nejasne istorijske tačke i istakao da je shvatio da mu je potrebna pomoć tadašnjeg poglavara Srpske pravoslavne crkve, patrijarha Irineja.

„Shvatio da treba da zatražim pomoć Irineja. Irinej je pomogao, napravili smo zajedničku istorijsku komisiju o kardinalu Stepincu i sarađivali smo“, dodao je tom prilikom papa Franja.

Čemu bi služilo proglašenje sveca ako tu istina nije jasna? Nikome to ne bi služilo“, zaključio je tom prilikom poglavar Rimkatoličke crkve.

Odabrao je da mu Franja za svoje papsko ime u čast svetog Franje Asiškog.

Tokom svog javnog života, Franja se isticao po svojoj poniznosti, naglasku na Božjem milosrđu, međunarodnoj vidljivosti kao pape, brizi za siromašne i posvećenosti međureligijskom dijalogu.

Budući da je imao manje formalan pristup papstvu od svojih prethodnika, boravi u pansionu Svete Marte umesto u prostorijama Apostolske palate koje su predviđene za stanovanje poglavara Rimokatoličke crkve.

Pranje nogu migrantima

Od svojih prethodnika papa Franja se isticao i po nesvakidašnjim delima za jednog poglavara Rimokatoličke crkve.

Kako bi ih odvratio od ponovnog ulaska u oružani sukob, 2019. godine poljubio je cipele suprotstavljenim liderima Južnog Sudana.

Pre devet godina na Veliki četvrtak prao je noge migrantima oba pola različitih veroispovesti u centru za azil izvan Rima.Više puta to je činio i zatvorenicima.

Isticao se i tolerantnim stavom prema članovima LGBT+ zajednice i bio veliki kritičar neobuzdanog kapitalizma, konzumerizma i preteranog razvoja.

Zalagao se za borbu protiv klimatskih promena, za univerzalno ukidanje smrtne kazne nazivjaći je suštinskim zlom.

U međunarodnoj diplomatiji, papa Franja je kritikovao porast desničarskog populizma, pozivao na dekriminalizaciju homoseksualizma, pomogao je da se obnove potpuni diplomatski odnosi između SAD i Kube, pregovarao o sporazumu sa Kinom kako bi se definisao koliki uticaj Komunistička partija ima u imenovanju kineskih biskupa.

(RTS)

Povezani članci

Back to top button