Vavedenje presvete Bogorodice – Slava manastira Hilandara
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice, svetkovina koja se uvek praznuje 4. decembra, u crkvenom kalendaru označena je crvenim slovom i spomen je na dan kad je Presveta Bogorodica predata na službu Bogu.
U svečanoj povorci, Marija je išla svečano odevena i ukrašena, između majke i oca, a iza njih kretali su se mnogi rođaci i prijatelji. Na ulazu u hram, Mariju je dočekao prvosveštenik Zaharija, otac svetog Jovana Preteče i Krstitelja i uveo je u svetinju.
Roditelji su prineli žrtvu Bogu, primili blagoslov od sveštenika i vratili se kući. Marija je u hramu ostala narednih devet godina.
Posle smrti roditelja, Devu Mariju su dali Josifu, njenom rođaku iz Nazareta. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.
Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova.
Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.
Ona je zbog toga i zaštitnica cele Svete Gore, koja se još i naziva Bogorodičin vrt.
Veruje se da je na Svetoj Gori boravila i Jelena, žena cara Dušana, ali, prema legendi, ona nije dodirivala tlo nego su je nosili.
Foto: Hilandar.kom
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obećava dobru letinu.
U pojedinim takovskim selima bio je običaj da se na Vavedenje nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gde se čitavu noć mole kako bi dobile porod.
Na sutrašnji praznik dobro je otići na službu u crkvu. Crveno je slovo u kalendaru, a post je obavezan.
Na dan slave Hilandara, domaćinstvo preuzima hilandarski iguman. Ovo se vekovima radi u spomen na susret oca i sina, Rastka i Nemanje, potonjih Svetog Save i Svetog Simeona Mirotočivog, koji se dogodio baš u Vatopedu.