Bivši praznik, bivše zajedničke države – danas je Dan Republike

Dan Republike, 29. novembar, koji se uveliko proslavljao u svim republikama SFRJ, zvanično je ustanovljen 1945. godine. Praznovao se sve do raspada Jugoslavije, a u Srbiji sve do 2003. godine. Na ovaj dan đaci prvaci tradicionalno su polagali pionirsku zakletvu sa plavom „titovkom“ na glavi i crvenom maramom oko vrata. Kako se praznovalo nekoliko dana, u vreme praznika je uglavnom organizovan svinjokolj, tako da mnoge praznik podseća na miris čvaraka i svežeg mesa.

Godine 1943. u Jajcu u BiH tokom Drugog svetskog rata održano je Drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije konstituisalo AVNOJ kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko telo naroda Jugoslavije i ustanovilo Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije.

Odlučeno je i da se Jugoslavija izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica ravnopravnih naroda, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu je zabranjen povratak u zemlju.

Dve godine kasnije, istog datuma, u Jugoslaviji je ukinuta monarhija i sva prava kralja Petra Drugog Karađorđevića. Ustavotvorna skupština je usvojila deklaraciju o proglašenju republike, prema kojoj je Jugoslavija „savezna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su slobodno izrazili svoju volju da ostanu u Jugoslaviji“. Ovaj dan proglašen je danom Republike koji se svečano obeležavao u čitavoj Jugoslviji.

Dana 29. novembra 1945. godine Jugoslavija menja ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, dok je 1963. godine konačno promenila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Glavni grad SFRJ bio je Beograd.

Za razliku od ostalih evropskih socijalističkih zemalja, SFRJ nikada nije bila članica Varšavskog ugovora, i održavala je bliske veze sa zapadnim vladama. SFRJ je bila osnivač i jedan od najvažnijih članova Pokreta nesvrstanih. SFRJ je bila zemlja samoupravnog socijalizma, sa jednopartijskim delegatskim sistemom predstavljanja, planskom privredom i specifičnim sistemom radničkog samoupravljanja.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je nekoliko puta kroz svoju istoriju menjala naziv:

od drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. novembar 1943) novoproglašeni naziv države je Demokratska Federativna Jugoslavija (skraćeno DF Jugoslavija ili DFJ)

kada je zvanično ukinuta monarhija i proglašena republika deklaracijom Ustavotvorne skupštine od 29. novembra 1945. novoproglašeni zvanični naziv države je postao Federativna Narodna Republika Jugoslavija (skraćeno FNR Jugoslavija ili FNRJ)

Ustavom od 7. aprila 1963. država je promenila naziv u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (skraćeno SFR Jugoslavija ili SFRJ)

U doba postojanja komunističke Jugoslavije nazivali su je Nova Jugoslavija, da bi je razlikovali od prethodne, stare tj. Kraljevine Jugoslavije.

Povezani članci

Back to top button