Milan Budimir

Akademik Milan Budimir, filolog, istoričar književnosti, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, jedan od osnivača Balkanološkog instituta u Beogradu, rođen je 2. novembra 1891. godine.

Rođen je 1891. godine u Varcar Vakufu (današnjem Mrkonjić Gradu). Školovao se u Sarajevu, a studirao je klasičnu filologiju na Univerzitetu u Beču gde je i doktorirao 1920. godine sa tezom „O olujnim demonima kod indoevropskih naroda“. Iste godine, izabran je najpre za asistenta, a ubrzo potom i za docenta na Katedri za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Za vanrednog profesora je izabran 1928, a za redovnog 1938. godine i kao profesor i šef Katedre za klasičnu filologiju radio je sa prekidom za vreme nemačke okupacije zemlje tokom Drugog svetskog rata, sve do penzionisanja 1962. godine.

Kao student, bio je politički angažovan u nacionalnim krugovima srpskih omladinaca i član Mlade Bosne. U to vreme objavljivao je i članke u zagrebačkom Srbobranu i beogradskom Odjeku, uređivao je Slovenski jug i Novo djelo. Milan Budimir je bio ratni invalid, odnosno od 1922. godine je bio potpuno slep. Biblioteka Saveza slepih Srbije nosi njegovo ime.

Kao istraživač visokog ranga izabran je 1948. godine za dopisnog, a 1955. za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.

Bavio se istraživanjima u oblasti klasične filologije u svim njenim granama: istoriji klasičnih jezika, posebno grčkog, istoriji grčke i rimske književnosti.Takođe, bavio se istraživanjima starobalkanskih i slovenskih jezika, istorije religije, antičkog nasleđa u Srba, posebno u jeziku, književnosti i folkloru, kao i istraživanjima u oblasti opšte lingvistike.

Sa Petrom Skokom pokrenuo je i uređivao između dva rata balkanski časopis Revue internationale des Études balkaniques, a sa najuglednijim jugoslovenskim klasičnim filolozima bio je osnivač i kourednik nekadašnjeg glavnog glasila jugoslovenskih filologa – Žive antike, čiji je izdavač Institut za klasične studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju.

Naučni opus Milana Budimira broji nekoliko stotina radova, knjiga, studija, rasprava i članaka, od kojih su neki ušli u najpoznatije enciklopedije, rečnike i priručnike.

Povezani članci

Back to top button